› Djelatnici › Gdje smo › Kontakti › Pravo na pristup informacijama › Javna nabava › Arhiva novosti › Galerija slika

Odnos prema okolišu - it`s the economy, stupid! Odnos prema prirodi - it's your life, stupid!

Prvomajski obiteljski mini-odmor koji tradicionalno obilježi početak sezone kupanja u moru ove godine nas je neugodno iznenadio. Odlazak na najdražu plažu i prvo kupanje na Vis pretvorio se u šok pri susretu s ogromnim količinama otpada na plaži. I to na plaži koja slovi kao najljepša na Mediteranu! Preplavio nas je osjećaj nemoći i frustracije kada smo krenuli sakupljati plastično smeće s plaže, radili satima, napunili desetke crnih vreća, a plaža je i dalje bila puna smeća jer ga ima previše. Neko smeće bilo je nemoguće pokupiti jer se djelovanjem valova toliko usitnilo da smo se osjećali kao Pepeljuga koja vadi sitna zrna iz pepela što ga je prosula zla maćeha. Samo što se ovdje radi o sitnim komadićima mikroplastike na plaži i nema zle maćehe već je uzrok neodgovorno ponašanje ljudi.



Nebriga. Što ja imam s tim?

Frustraciju povećava spoznaja da većina šire javnosti ovakvu situaciju uopće ne prepoznaje kao problem već je smatra redovnom pojavom za koju je kriv netko drugi i rješava je netko drugi. "Zašto bi ja? Što ja imam s time?". Iskustvo iz prve ruke pretvoreno je u Facebook post koji je ubrzo postao viralan i otišao u medije u dvadesetak zemalja svijeta te na primjer osvanuo u britanskom Daily Mailu. Što se sve desilo od tada u borbi protiv te pošasti osim što je ljeto pri kraju?

Prvo je naša grupa od dvadesetak studenata i nastavnika s Geotehničkog fakulteta sudjelovala na nekoliko čišćenja plaža - nešto što je daleko značajnije od teoretskih prezentacija u učionicama. Na Visu nisam tih dana bio omiljena osoba - po tradicionalnom našem receptu lakše je problem pokušati staviti pod tepih i prepustiti se lakim notama ljeta. Odgovorni ljudi i oni koji žive od turizma širili su ruke u nemoći - eto iz ove kože se ne može. I bez jasnog shvaćanja da turisti ne dolaze na Vis zbog novih kupaonskih pločica u apartmanu - nego zbog netaknute očuvane prirode. I da postoji jako puno toga što mogu učiniti da očuvaju svoja radna mjesta / gradonačelničke pozicije ili da zaštite svoje investicije u nove kupaonice. Za državu koja iz turizma puni čak 18% BDP-a (a uz sivu ekonomiju zapravo i svaku četvrtu kunu) - pristup prema očuvanju okoliša je puno više od tko što voli a što ne voli, ovdje se radi o biti ili ne biti. Sjetite se toga kad vam sljedeći puta nude bušenje Jadrana za još nafte, nove elektrane na ugljen i kad se pitate zašto smo zadnji u EU po instaliranim kapacitetima sunčane energije. Što će biti ugrozimo li doista četvrtinu nacionalnog prihoda nebrigom o prirodi, moru, okolišu i izložimo li se većim rizicima vezanim uz naftnu industriju dok sunce prži gole krovove umjesto da proizvodi struju ili grije vodu za tuševe?


Trebamo raditi na porastu osviještenosti

O sličnom problemu nedavno je objavljen članak Samouništenje na hrvatski način - gdje se sagledavaju iskustva stranih turista koji su nedavno bili u Hrvatskoj. Tako je Slobodna Dalmacija analizirala blogove i opaske na TripAdvisoru i našla velik broj javljanja ljudi koji se zbog smeća i prljavih WC-a više ne misle vraćati u Hrvatsku. Pedantni Austrijanci ili Nijemci koji već drugu ili treću generaciju od malena pažljivo odvajaju otpad dožive šok kada vide da se i običan otpad i onaj odvojeni kod nas negdje na kraju ubace u isti kamion i iskrcaju u maslinike na našim otocima; a eco-bike tour brzo postane vožnja kroz smrad i nevjericu.




Promjena politika - da li je dovoljan samo novi zakon?

Kako se boriti protiv jednokratne plastike? Vlada Ruande je još prije deset godina zabranila proizvodnju, prodaju ili upotrebu plastičnih vrećica, a u Keniji su dodali i kaznu za te aktivnosti - koje idu do 38,000 dolara! Vlada Indije se obvezala iz prometa ukloniti svu jednokratnu plastiku do 2022; Australija do 2023… EU je pokrenula korake da se do 2030. godine ukine sva plastika koja se ne može reciklirati, te zabrane neke vrste jednokratne plastike. Naravno da se promjena neće i ne može dogoditi preko noći. Tema je previše složena i obuhvaća više različitih sektora koji su često u konfliktu te različitih stajališta, posebno kada se pitaju "Tko je kriv?" i "Što je bilo prije, proizvod koji kupujemo ili smeće, koka ili jaje?". Moramo shvatiti, da bez obzira na različite interese i stajališta, ono što nam je svima zajedničko je problem. Ako nastavimo po starom, do 2050. godine u moru će biti više plastike nego ribe!

Plastika u moru je problem koji imamo bez obzira čime se bavimo i koja je naša uloga u životnom ciklusu plastike. Put do rješenja je dijalog i suradnja između svih uključenih strana od kojih svatko ima svoju perspektivu i svoju, drugačiju ulogu u životnom ciklusu plastike. Upravo zato udruga Terra Hub organizirala je dijalog povodom Svjetskog dana okoliša 5. lipnja na temu "Mikro ili makro, plastika u moru je problem, kako do rješenja zajedno". Što smo zaključili? Da je problem bitno rješavati što bliže mjestu nastajanja, u fazi dizajna, pa zatim u fazi odabira potrošača, potrebno je puno više edukacije o tome zašto je važno izbjeći plastiku kada je to moguće, potrebne su inovacije i novi zamjenski biorazgradivi materijali, poticajno okruženje za inovacije te pojačana suradnja između različitih sektora.




Inovacije, molim!

Da, jako puno ove plastike dođe u naše more iz Albanije, Grčke, Crne Gore - nošeno morskim strujama, valovima, neverama. Ali nedavno istraživanje Greenpeacea je pokazalo da među brendovima koje sreću pri čišćenju plaža su i hrvatske robne marke. Udruga Terra Hub nedavno je i pokrenula #AdriaticPlasticChallenge natječaj kojim je prikupljeno 40-tak inovativnih ideja kako do smanjenja plastičnog otpada u moru. Nekoliko najboljih ideja će biti dodatno podržane kroz mentorstvo i usmjerene prema realizaciji. Ne postoji jedna jedina stvar koja će nas "spasiti"; radi se o potrebi za inoviranjem novih ideja i načina rada i razmišljanja koji će zajednički napraviti razliku. Jako važan dio puzzle je osvještavanje problema i promjena ponašanja - ovo ljeto smo u suradnji s Greenpeace-om organizirali čišćenje plaže na Cresu kojem su se pridružili i lokalno stanovništvo i turisti. U samo dva dana, nas tridesetak prikupilo je tri velika kontejnera plastike s plaže.




Kreni od sebe!

Prva stvar koju možemo sami napraviti je izbaciti jednokratnu plastiku iz vlastitih ureda, škola ili organizacija, torbi i ormarića. Treba li vam baš slamčica da bi popili piće? Mora li papirnati škarnicel s kruhom ili pecivom baš svaki puta biti ubačen još i u plastičnu vrećicu? Prilikom raznih dostava hrane možete zatražiti da vam hranu dovoze bez plastičnog pribora za jelo (pogotovo je opasan stiropor - polistiren koji grijanjem postaje kancerogen). A jedna od najvažnijih stvari je iskustvo iz prve ruke: organizirajte čišćenje neke plaže ili šume za prijatelje, s prijateljima – ništa ovdje ne djeluje kao learning by doing; a netko tko je jednom sam čistio plažu postaje predani borac protiv jednokratne plastike. I na kraju, ne bacajte čikove u more i nemojte ih zaguravati po pukotinama i ispod kamenja na plaži!





Robert Pašičko, Geotehnički fakultet i Sandra Vlašić, Terra Hub, rujan 2018.