› Djelatnici › Gdje smo › Kontakti › Pravo na pristup informacijama › Javna nabava › Arhiva novosti › Galerija slika

Klimatski štrajk - zašto i kako su mladi jedina nada?


Podržavate li prosvjed učenika 15.3. u Hrvatskoj? Kako komentirate fenomen i globalni pokret koji je Greta Thunberg uspjela stvoriti?

Čitam jutros izvještaj s Okruglog stola HAZUa kako će nafta i plin do 2050te biti značajni u našoj potrošnji. Ko da od polukriminalnih sudaca čitaš izvještaj kako je sve fino i transparentno u našem pravosuđu, kao kad ministar zdravstva osniva komisiju da nešto kažu o propustima u bolnicama, kao kad Predsjednica u rozom kompletiću priča o demografskim mjerama a većina ljudi je zbrisala van zbog mafije koju ona poziva na ročkas. Suludo bi bilo mislit da će naše akcije o klimatskim promjenama preokrenut olsdschool energetičari, direktori INAe il HEPa ili "stručnjaci" iz HAZUa. Jedina nada su ovi klinci da se trgnu, prije nego se trgnu nakon fakulteta i zbrišu negdje van gradit normalno civilno društvo. Zato podržavam ove klince da dignu glas i traže promjenu za cjelu planetu dok se još stvari mogu popraviti.



Što uopće Hrvatska može i treba napraviti po pitanju klimatskih promjena?

Kad pričamo o klimatskim promjenama ne pričamo o snježnim medvjedima koji imaju sve manje ribe za lovit. Pričamo o nečemu što se nas tiče sve više, alergijama koje kreću svake godine ranije, sve učestalijim sušama i vremenskim ekstremima. Kad zemlja koja živi od turizma pod normalno planira bušenje Jadrana i priobalja; kad se umjesto obavezne ugradnje sunčanih kolektora u Dalmaciju uvodi plin - očito možemo jako puno napraviti.


Zašto bi to uopće trebalo biti važno učenicima? Smatrate li da se u sklopu redovne nastave dovoljno obrađuje tema klimatskih promjena?

Ovdje se ne radi o tome da učenici nemaju dovoljno činjenica. Znanja imaju, teme su obrađene. Radi se o tome da mladi ljudi trebaju preuzeti dio odgovornosti u svoje ruke i tražiti stvari koji se njih tiču, odluke koje značajno kreiraju njihovu budućnost. Nedavno su u Walesu izglasali Povjerenika za buduće generacije – koji treba zastupati one koji se još nisu ni rodili; to znači održivi razvoj (http://futuregenerations.wales/ ). Ovo što danas imamo je da jedna generacija rastrošno i lakomo potroši sve resurse. To znači i manje prilika za generacije koje dolaze.


Kako bi Hrvatska mogla izgledati 2050. i 2100. ako se poveća temperatura Zemlje za 1,5 stupanj, ako se razina mora poveća ili neke od drugih stvari koje se predviđaju?

Sadašnji trend razvoja govori kroz klimatske modele da će najhladnija zima koju ćemo imati 2050. biti toplija od najtoplije koju imamo danas; a preko ljetnih mjeseci će biti 30% manje oborina u Dalmaciji. To ne znači manje snjegovića, već kompletnu promjenu u poljoprivredi, turizmu, načinu na koji razmišljamo i radimo.


Što zapravo zagađuje klimu?

Svake godine površina šuma smanji se za količinu dvije površine Belgije. Tako ostaje sve manje šuma koje bi fotosintezom povukle CO2 iz zraka; dok s druge strane mi ljudi tražimo sve više energije (što znači više elektrana koje emitiraju CO2), ili više hrane (pri čemu oni koji jednu meso imaju primjerice dvostruko viši ugljični otisak od vegetarijanaca)



Neki znanstvenici tvrde da ljudi nisu odgovorni za stanje, je li postoji konsenzus unutar znanstvene zajednice po pitanju toga da su ljudi glavni uzročnik klimatskih promjena?

Svjedoci smo ignoriranja znanosti i izokretanja činjenica - poput predsjednika Trumpa i sličnih političara koji dobro žive od održavanja postojećeg stanja i "ruka ruku mije" odnosa sa velikim energetskim tvrtkama koje i dalje gomilaju profit uništavajući planet na kojem živimo. Među znanstvenicima postoji snažan koncenzus oko ljudskog utjecaja na klimu, koji je dodatno naglašen novim izvještajem IPCCa o nužnosti da temperatura ne ode preko 1,5°C.


Koje su nam alternative moguće da spasimo stvar?

Sve tehnologije koje trebamo su već tu; radi se o političkoj i ekonomskoj spremnosti da postojeći ekonomski model u kojem resursi dolaze s tržišta – zamijenimo novim ekonomskim modelom u kojem resursi dolaze iz prirode. Ukoliko u cijenu npr električne energije iz ugljena ili nafte uključimo i sve one troškove koje kasnije skriveno plaćamo kroz zagađeni okoliš ili narušeno zdravlje – prirodno ćemo se okrenuti održivijim alternativama u svim područjima – od hrane koju jedemo, prijevoza koje koristimo, sunčanih elektrana koje možemo instalirati na svoje krovove, drva koje možemo posaditi i slično.



Robert Pašičko
Blogpost je nastao u obliku intervjua koji je objavljen na adresi:
https://srednja.hr/ekobiz/ekologija/strucnjak-s-geotehnickog-porucio-ucenicima-prosvjeduju-klimu-jedina-nada-ste-vi/?fbclid=IwAR1dnLCJ-tWKbMrXyeYgXv-sec6pIlB75ma08-X9qLbg_AZ9CkbMQVzwMeA


PRETHODNI NASLOVI BLOGA: