Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet

Autor objave: Karlo Leskovar, 05.10.2026. u kategoriji: Aktualno

Stručnjaci iz znanosti, gospodarstva i javnog sektora raspravljali o održivoj budućnosti Hrvatske

U sklopu PPGMUN konferencije održane u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu čiji je organizator Prva privatna gimnazija s pravom javnosti, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao partner konferencije organizirao je panel raspravu pod nazivom „Što će najviše oblikovati održivu budućnost Hrvatske?“. Panel je okupio predstavnike znanosti, gospodarstva, obrazovanja te lokalne i regionalne samouprave s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim izazovima i prilikama vezanima uz održivi razvoj, klimatske promjene, upravljanje prirodnim resursima, zelenu tranziciju i uključivanje mladih.

Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji izvodi studij Inženjerstva okoliša, kroz organizaciju ovog događanja još je jednom potvrdio svoju predanost promicanju održivog razvoja, zaštite okoliša i povezivanju znanosti s potrebama društva i gospodarstva.

Panel je moderirala doc. dr. sc. Lucija Plantak s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u raspravi su sudjelovali doc. dr. sc. Robert Pašičko (UNDP Alternative Finance Lab), prof. dr. sc. Hrvoje Meaški (Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Miroslav Huđek (Varaždinska županija), Dorotea Solomun (Grad Varaždin), Jelena Sekelj (Parkovi d.o.o.), Davor Kolarek (Geokol d.o.o.), Mirjana Meštrić (Knauf Insulation), Valentina Sambolec (Oprema Micro Matic) te Martina Pažur (Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin).

Tijekom rasprave sudionici su istaknuli kako klimatske promjene već danas utječu na vodne resurse, infrastrukturu, gospodarstvo i kvalitetu života građana. Naglašena je potreba za pravodobnim planiranjem i prilagodbom, osobito kroz jačanje otpornosti gradova i regija, održivo upravljanje prirodnim resursima te razvoj inovativnih rješenja koja povezuju tehnologiju i prirodu.

Poseban naglasak stavljen je na važnost zaštite voda i očuvanja ekosustava kao temelja dugoročne održivosti. Sudionici su istaknuli kako prirodna rješenja, poput urbanog zelenila, obnove ekosustava i održivog upravljanja vodama, mogu značajno doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama i povećanju kvalitete života građana.

Predstavnici gospodarstva govorili su o izazovima i prilikama zelene tranzicije te naglasili kako održivost postaje sve važniji element konkurentnosti i poslovnog razvoja. Istaknuto je da ulaganja u energetsku učinkovitost, inovacije i nove tehnologije više nisu samo ekološka odgovornost, već i strateška poslovna odluka koja podiže konkurentnost.

Značajan dio rasprave bio je posvećen mladima i obrazovanju. Sudionici su se složili da je za uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju potrebno razvijati interdisciplinarna znanja, kritičko razmišljanje, digitalne kompetencije i odgovornost prema okolišu. Naglašena je potreba za snažnijim povezivanjem obrazovnog sustava, znanstvenih institucija i gospodarstva kako bi se mladima omogućilo aktivno sudjelovanje u oblikovanju održive budućnosti.

Raspravljalo se i o ulozi umjetne inteligencije u planiranju razvoja, upravljanju prirodnim resursima i donošenju odluka. Sudionici su istaknuli da nove tehnologije mogu značajno unaprijediti procese upravljanja i planiranja, ali da njihova primjena mora biti usmjerena na dobrobit društva i održivi razvoj.

Zaključak panela bio je da održiva budućnost Hrvatske zahtijeva suradnju svih sektora – znanosti, gospodarstva, javne uprave, obrazovnih institucija i građana. Upravo kroz takav interdisciplinarni pristup moguće je razvijati rješenja koja će istovremeno povećati otpornost na klimatske promjene, unaprijediti kvalitetu života i osigurati održivi razvoj budućim generacijama.

Tekst uredila i pripremila doc. dr. sc. Lucija Plantak