Fakultet kroz povijest

Kategorija: O fakultetu

2018.
Dugogodišnji napori djelatnika u razvoju Fakulteta kao visokoobrazovne institucije rezultirali su 10. srpnja 2018. godine Odlukom Senata kojom je usvojen POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJSKI PROGRAM INŽENJERSTVO OKOLIŠA. U akademskoj godini 2018./2019. upisana je prva generacija doktoranada na Geotehničkom fakultetu.
Nastavna struktura studija sadrži jedan obvezni kolegij (5 ECTS), jedan željeni kolegij iz ponude od 9 kolegija na razini studijskog programa (4 ECTS) te 4 kolegija koje pristupnik izabire iz jednog od 5 modula ( 4 x 5 ECTS). Ti moduli su:
• Održivo gospodarenje otpadom (u ponudi je 8 kolegija),
• Okoliš i priroda (u ponudi je 7 kolegija),
• Geoinženjerstvo okoliša (u ponudi je 7 kolegija),
• Upravljanje vodama (u ponudi je 9 kolegija),
• Energetika (u ponudi je 6 kolegija).

Kako bi im se olakšalo prepoznavanje njihovog istraživačkog interesa, doktorandi mogu sami birati strukturu nastavnog dijela studijskog programa iz kolegija koji su zastupljeni u svim modulima. Na predloženi način potencijalni kandidati imaju široke mogućnosti da uz obvezni i jedan željeni kolegij na razini studijskog programa odaberu 4 kolegija iz različitih modula po želji.
U nastavi sudjeluje osim nastavnika sa Geotehničkog fakulteta i veliki broj eminentnih znanstvenika iz područja društvenih, prirodnih i tehničkih znanosti.

2015.
Od akademske 2015./16., godine Fakultet izvodi SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM INŽENJERSTVO OKOLIŠA sa smjerovima: Geoinženjerstvo okoliša (engl. Geoenvironmental engineering), Upravljanje vodama (engl. Water management) i Upravljanje okolišem (engl. Environmental management).
Nastava je koncipirana na bazičnim znanjima iz temeljnih prirodnih, tehničkih i informatičkih znanosti koja su preduvjet za razumijevanje osnovnih načela inženjerstva okoliša, a sadrži i obveznu stručnu praksu u trajanju od 160 sati, čime studenti pred završetak studija dolaze u priliku primijeniti naučeno.

2012.
Dana 16. veljače 2012. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH izvršilo je upis SVEUČILIŠNOG PRIJEDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA INŽENJERSTVO OKOLIŠA u Upisnik studijskih programa, te je 2012/2013. akademske godine upisana prva generacija od 120 studenata.

2010.
Izgrađena je Velika predavaonica - Aula Magna s 235 sjedećih mjesta.

2009.
U Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama Inženjerstvo okoliša definirano kao grana u polju Interdisciplinarne tehničke znanosti.

2008.
Na inicijativu Geotehničkog fakulteta inženjerstvo okoliša uvršteno je kao grana u Temeljnim tehničkim znanostima u Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama.

2005.
Uvedeni SVEUČILIŠNI PRIJEDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAMI GEOINŽENJERSTVO na način da je s jedne strane Fakultet nastojao sačuvati tradiciju dotadašnjeg programa geotehnike i hidrotehnike, a istovremeno se okrenuti određenim segmentima zaštite okoliša. Prvi put je u studijski program uvedeno Inženjerstvo okoliša kao studijski smjer. Posebna aktivnost pokrenuta je na afirmaciji inženjerstva okoliša u hrvatskoj zakonskoj regulativi kao struke već široko prihvaćene u razvijenom svijetu.

2004.
Na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu posljednja generacija studenata u geotehničko i hidrotehničko usmjerenje studija geotehnike upisana je u akademskoj godini 2004./2005.
U ožujku 2004. godine je na Sveučilištu u Zagrebu pokrenut INTERDISCIPLINARNI POSLIJEDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ EKOINŽENJERSTVO potpisom Sporazuma o ustroju studija između 13 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Jedan od fakulteta, osnivača ovoga studija, bio je i Geotehnički fakultet. Od tada pa sve do današnjih dana ovaj se studijski program izvodi kao sveučilišni specijalistički studij, a nastavnici Geotehničkog fakulteta kroz cijelo to razdoblje sudjeluju u nastavi, mentoriranju i ocjenjivanju završnih radova, kao i u radu stručnog vijeća studija.

1997.
Na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, pa tako i na Geotehničkome fakultetu, dolazi do revizije studijskih programa uključujući i sadržaje svih kolegija. I nakon revizije SVEUČILIŠNOG STUDIJSKOG PROGRAMA GEOTEHNIKE izvodio se je u dva studijska usmjerenja, geotehničkom i hidrotehničkom, ali sada s odmakom od rudarstva i s približavanjem građevinskim znanostima i struci.

1993.
U akademskoj godini 1993./1994. na Geotehničkom fakultetu bio je ustrojen studijski program iz usmjerenja "Tehnička zaštita okoliša". Upisalo je i diplomiralo sedam studenata od kojih većina uspješno radi u djelatnostima zaštite okoliša.

1991.
Viša geotehnička škola djeluje do 1991. godine, kada prerasta u GEOTEHNIČKI FAKULTET, koji postaje samostalnom sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu. U svibnju 1990. godine od tadašnjeg Ministarstva prosvjete i kulture zatraženo je odobrenje za početak izvođenja programa sedmog stupnja (VII/1), dakle sveučilišnog studija, profila diplomirani inženjer geotehnike, kao i odobrenje za promjenu naziva u GEOTEHNIČKI FAKULTET U VARAŽDINU. Izvođenje programa VII/1 stupnja odobreno je Rješenjem tadašnjeg Ministarstva prosvjete i kulture od 12. veljače 1991. godine, a rješenjem od 28. listopada 1991., sada već Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike, upisuje novu znanstveno-nastavnu radnu organizaciju Geotehnički fakultet Varaždin u Registar znanstveno-istraživačkih organizacija.
Po dobivanju rješenja o ustroju SVEUČILIŠNOG STUDIJSKOG PROGRAMA GEOTEHNIKE upisani su prvi studenti. Studijski program se je izvodio u dva studijska usmjerenja: geotehnika i hidrotehnika.

1985.
Dograđen je treći kat zgrade Fakulteta.

1977.
U akademskoj godini 1977./78. studij u području građevinarstva je podignut na višu razinu tako što je studijski program postao istovjetan studiju VI. stupnja više stručne spreme tadašnjeg Fakulteta građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Za dvije generacije studenata organiziran je i studij VII/1 stupnja, tj. studij diplomiranog inženjera građevine – smjer organizacija i ekonomika građenja. Nastava za redovite studente, kao i nastava za studente uz rad, održavala se u zgradi tadašnje Više geotehničke škole u Varaždinu, dok je diplomski ispit održavan u Zagrebu pred zajedničkim povjerenstvom građevinskih studija VI. stupnja Fakulteta građevinskih znanosti i građevinskog studija VI. stupnja u Varaždinu. Nastavnici koji su predavali u Varaždinu bili su većinom nastavnici Fakulteta građevinskih znanosti i Više geotehničke škole, ali i Fakulteta organizacije i informatike, dok su pojedine stručne predmete predavali eminentni građevinski stručnjaci iz Varaždina i Čakovca. Zajednički studij građevinarstva VI. stupnja započet u akademskoj godini 1977./78. i uspješno je djelovao do akademske godine 1991./92.

1976.
Razvojem studija, zgrada više škole u tadašnjoj Hinkovićevoj ulici 1 (danas Hallerova aleja 1) postaje pretijesna, pa je započela izgradnja nove zgrade u tadašnjoj Hinkovićevoj 7 (danas Hallerova aleja 7), koja je najvećim dijelom dovršena 1976. godine.

1974.
Na zahtjev građevinskih poduzeća 1974. godine ustrojeno je i GRAĐEVINSKO USMJERENJE. Nagli razvoj građevinske djelatnosti u Varaždinskoj županiji početkom sedamdesetih godina, u čemu je prednjačio Građevinski kombinat “Zagorje”, zahtijevao je kvalificiranu radnu snagu i iz područja građevinarstva. Iz tog je razloga 1974. godine tadašnja Viša geotehnička škola započela sa školovanjem stručnjaka iz polja građevinarstva na razini VI. stupnja, tj. razini više stručne spreme u trajanju od pet semestara, smjer visokogradnja.

1972.
Od 4. rujna 1972. godine Viša geotehnička škola Varaždin djelovala je u sastavu RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. Nastavu je izvodilo 17 stalno zaposlenih profesora više škole iz Varaždina te profesori sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pored predavanja, vježbi, seminara i laboratorijskih vježbi, redoviti su studenti, kao sastavni dio programa pojedinih predmeta, obavljali tijekom studija i terenske vježbe. Studij se završavao izradom diplomskog rada i njegovom obranom pred, u tu svrhu određenim povjerenstvom. Temeljem uspješne obrane diplomskog rada kandidatu se izdavala diploma kojom mu se priznala viša stručna sprema i naziv inženjera geotehnike smjer geotehnički ili hidrotehnički.

1970.
Rješenjem Okružnog privrednog suda u Zagrebu od 11. prosinca 1970. godine određeno je da se na osnovi prijedloga Radne zajednice škole naziv škole promijeni u VIŠA GEOTEHNIČKA ŠKOLA VARAŽDIN.

1969.
VIŠA TEHNIČKA RUDARSKO-GEOISTRAŽIVAČKA ŠKOLA VARAŽDIN osnovana je odlukom Savjeta centra za obrazovanje naftnih, geoistraživačkih, rudarskih i metalskih kadrova u Varaždinu 20. rujna 1969. godine. Osnivanje je svojim zahtjevima poduprlo i niz tadašnjih radnih organizacija, od kojih su najznačajnije: "Geotehnika" Zagreb, "Geofizika" Zagreb, "Geosonda" Beograd, "Geoistraga" Sarajevo i Geološki zavod Ljubljana. Nastava se je izvodila sa smjerovima Geotehnika, Hidrotehnika, Površinski kopovi i kamenolomi te je trajala pet semestara.

Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet