Sveučilište u Zagrebu

Geotehnički fakultet

Autor objave: Karlo Leskovar, 12.05.2025. u kategoriji: Aktualno

Sanja Kovač, redovita profesorica s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovala je na prestižnoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji EGU General Assembly 2025, održanoj u Beču od 27. travnja do 2. svibnja 2025. godine. Ova je konferencija okupila čak 20.984 registrirana sudionika, uključujući 18.646 prisutnih u Beču iz 120 zemalja svijeta te 2.338 online sudionika iz 104 zemlje. Tijekom šest dana prezentirano je 18.934 znanstvenih radova u 1.102 sesije.

Profesorica Kovač predstavila je rezultate HRZZ projekta SIGMATOPCRO („Seismic ground motion amplification induced by topographic irregularity in Northern Croatia“) u sklopu tematske sesije NH4.1: Investigation of historical earthquakes and other earthquake-related natural hazards: Achievements and future perspectives for hazard and risk assessment. Njezin rad naslova "Review of historical data on earthquake damage to sacral buildings in northwestern Croatia", izrađen u suradnji sa znanstvenicima s Geotehničkog fakulteta, doc. dr. sc. Davorom Stankom i doc. dr. sc. Draganom Dogančić te dr. sc. Vesnom Pascuttini Juraga, pročelnicom Konzervatorskog odjela u Varaždinu, izazvao je interes znanstvenika iz područja seizmologije, građevinarstva i konzervacije kulturne baštine.

Rad se temelji na analizi povijesne seizmičke aktivnosti i oštećenja sakralnih objekata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, s posebnim fokusom na posljedice potresa u Zagrebu (2020.) i Petrinji (2020.). Analizirane su crkve u Jakopovcu, Maruševcu, Kapelščaku i Donjoj Višnjici, a istraživanje je uključivalo terenske obilaske lokaliteta, preliminarna mjerenja mikrotremora, pregled i analizu arhitektonske dokumentacije, pretraživanje povijesnih dokumenata i crkvenih spisa o gradnji i obnavljanju sakralnih građevina, prikupljanje podataka o konstrukcijskim karakteristikama objekata te pregled izvještaja o oštećenjima i hitnim mjerama sanacije. Posebnu zahvalnost upućujemo Varaždinskoj biskupiji – Uredu za sakralnu arhitekturu (voditelj: dr. sc. Mario Kopjar) te Uredu za projektnu podršku i vanjsku suradnju (voditeljica: Irena Gotal), čiji je stručni doprinos bio od osobite važnosti za realizaciju i predstavljanje ovog rada.
Zaključeno je da su sakralni objekti izgrađeni prije 20. stoljeća, osobito oni od ziđa bez protupotresne armature, posebno ranjivi na potresne udare, osobito ako se nalaze na prominentnim topografskim lokacijama. Povijesni zapisi o štetama ukazuju na učestala oštećenja na istim lokacijama, što potvrđuje važnost topografskog faktora u procjeni seizmičkog rizika.
Ovi nalazi doprinose boljem razumijevanju povijesnih obrazaca šteta i razvoju suvremenih strategija zaštite kulturne baštine, uključujući buduće mjere ojačanja i planiranja otpornosti povijesnih građevina.

Sudjelovanje na ovoj konferenciji omogućilo je predstavljanje vrijednih rezultata domaćeg znanstvenog rada širokoj međunarodnoj publici te je potvrdilo važnost interdisciplinarnog pristupa u zaštiti kulturne baštine od potresnih opasnosti. Istaknuta je potreba za daljnjim istraživanjima koja objedinjuju povijesne podatke, geofizičke metode te inženjersku i matematičku analizu podataka kako bi se unaprijedilo razumijevanje seizmičke ugroženosti objekata od iznimne kulturne i arhitektonske vrijednosti.

Tekst pripremila i uredila prof.dr.sc. Sanja Kovač