University of Zagreb

Faculty of Geotechnical Engineering

Author of Announcements: Karlo Leskovar, 27.04.2026. in category: Aktualno

Na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, uz nastavu te znanstveni i stručni rad počesto se organiziraju različite radionice, popularno-znanstvena predavanja, tribine, panel rasprave i okrugli stolovi sa svrhom podizanja svijesti o nužnosti zaštite okoliša. Svi ovakvi događaji uvijek su otvoreni za javnost. Tako i ove godine, povodom Dana planeta Zemlje, kao i Dana obnovljivih izvora energije, na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upriličen je zanimljiv popularizacijski događaj u vidu Dana & noći u inženjerstvu okoliša.

Program je u holu fakulteta započeo u popodnevnim satima uz okrugli stol na kojem su sudjelovali dr. sc. Vladimir Huzjan iz HAZU Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu s temom „Ekologija kroz povijest Varaždinskog kraja“. Dinko Hečej sudjelovao je kao predstavnik tvrtki Microclima i SmartBio te je govorio o probiotičkim tehnologijama u upravljanju kvalitetom zraka koje omogućuju automatsko, kontinuirano i ekološko održavanje čistoće ventilacijskih sustava. Marina Prusina iz Energovizije predstavila je integrirani gospodarski model ribnjaka Končanica u kojima se uslijed klimatskih promjena susreću s problemom gubitka vode i isušivanja, porastom temperature i posljedičnim padom koncentracije kisika u vodi. Kroz program govornike i prisutne vodio je prof. dr. sc. Ivan Kovač s GFV-a.

U prvom izlaganju zapažena je zanimljiva crtica o velikom požaru u Varaždinu 1776. godine. U njemu je od 614 kuća u gradu izgorjelo njih 316, a dječak koji je taj požar izazvao dobio je 12 udaraca šibom po leđima. Kazna je očito bila promptna i stroga, dok danas u 21. stoljeću na području Lijepe naše mnoga nedjela protiv zdravlja okoliša i zajednice prolaze nekažnjeno. Dr. sc. Huzjan kao povjesničar uspio je prikazati kako okoliš jedne lokacije, jednoga grada, definira njegov gospodarski razvoj i život njegovih građana u različitim vremenskim razdobljima. Također, ukazao je na to kako prirodne i ljudskim postupcima uzrokovane katastrofe utječu na smjer razvoja čitavoga područja. Isto ide u prilog razumijevanju odnosa između čovjeka i njegova neposrednog okoliša u kojem je za sagledavanje i rješavanje problema potrebno više od čisto inženjersko-tehničkog pristupa.

Tema koja je među slušateljstvom otvorila mnoga dodatna pitanja i razbuktala zdravu akademsku raspravu zasigurno je ovdje predstavljen jako zanimljiv koncept i inovativan pristup čišćenju zraka i površina u zatvorenim prostorima pomoću probiotika. Pritom se potvrdilo kako prava pitanja doprinose boljem razumijevanju specifičnih problema, a sve s ciljem rasvjetljavanja do sada manje poznatih procesa.

Potrebno je istaknuti kako je inicijativa za uključivanje predavanja o održivom modelu ribnjačarstva u Končanici došla od naše studentice diplomskog studija Inženjerstvo okoliša koja je u svojoj lokalnoj zajednici prepoznala ovu okolišnu problematiku vrijednu pažnje. Ribnjačarstvo u općini Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Republici Hrvatskoj, a suočeno je s izazovima koji zahtijevaju inovativna rješenja i multidisciplinarni pristup u kojemu svoje mjesto zasigurno imaju i inženjeri okoliša.

Aktualnim temama i zanimljivim raspravama izlagači su ponudili odgovore na pitanja vezana uz razvoj ekološke svijesti u Varaždinskom kraju, uz prirodna rješenja za čišći zrak u zatvorenim prostorima, gdje on može biti štetniji od onog vanjskog u urbanim sredinama, uz opis održivog gospodarskog modela primjerom ribnjaka na lokalnoj razini. Nakon informativnih izlaganja i razmjene iskustava, u večernjim satima organiziran je već 11. po redu kviz općeg znanja QuizDATA u opuštenom ugođaju ugostiteljskog objekta American Nook u zgradi fakulteta.

Ne posjedujemo je nego, kao što su to mudriji od nas davno ustvrdili, samo smo je posudili od naše djece. Zato se nemojmo maćehinski i iz koristoljublja odnositi prema ovom neponovljivom plavo-zelenom planetu nego budimo dobri upravitelji prirodnih bogatstava koje svakodnevno i nezasluženo primamo.

Tekst pripremio i uredio dr. sc. Saša Zavrtnik